← Natrag na bibliografiju

clanak, osvrt / 12.05.1974.

Uz rješenje informativnog punkta hotelskog poduzeća »Brela« Vaska Lipovca

Prijepis i tekst zapisa

PREUZIMANJE DOKUMENTA


SAŽETAK

Arhitekt Jerko Rošin u splitskom tjedniku Nedjeljna Dalmacija (br. 157, 12. svibnja 1974.) donosi iscrpan i afirmativan osvrt na cjelovito rješenje informativno-turističkog punkta hotelskog poduzeća »Brela« na Jadranskoj magistrali, koje je osmislio kipar i slikar Vasko Lipovac u suradnji s projektnim biroom Dalmacijaprojekt iz Splita. Nasuprot agresivnoj vizualnoj devastaciji krajolika komercijalnim panoima i tablama, Lipovac integrira skulpturu, vidikovac, ogradne stupove, klupe i fontanu u jedinstveni ambijentalni skulpturalni sklop. Stranica donosi i pjesničku rubriku Trenutak poezije u izboru Jakše Fiamenga.


TRANSKRIPT ČLANKA

Uz rješenje informativnog punkta hotelskog poduzeća »Brela« Vaska Lipovca
Napisao: Jerko Rošin

Mnogo smo puta vozeći se automobilom po „magistrali” utvrdili kako je njezinom trasom „osakaćen” najvredniji dio priobalnog pejzaža. Međutim, to kao da nije bilo dovoljno. Uz cestu niču kojekakve table i panoi, reklamirajući različite proizvode i objekte, da ne govorimo o „zimmer frei” natpisima ili ispisanom kamenju koje upozorava da se „sto metara dalje pa lijevo prodaje prošek i rakija”.

Ipak, koliko god je strašno što se time i te kako umanjuje vrijednost toga našeg divnog pejzaža (na koji su ponosni i oni koji takve table i natpise stavljaju), to nije i jedino zlo. Koliko smo zapravo puta vozeći se automobilom po „magistrali”, barem dopuštenom brzinom, uspjeli pročitati što na tim tablama uopće piše i koliko su nas one na nešto potakle? Koliki zapravo imaju smisao?

Jedno razmišljanje i jedno nastojanje, ishod kojih se već nazire, ukazuju na mogućnosti s kojima bi barem taj drugi „problem magistrale” mogao biti rješavan. Otkrivajući tu svježu i zanimljivu ideju, put nas je istodobno odveo u H. P. „BRELA” u Brela i atelje slikara i kipara Vaska Lipovca u Splitu.

H. P. „BRELA” raspolaže na području Brela i Baške Vode određenim hotelsko-ugostiteljskim kapacitetima i brigu vodi o izvanrednom pejzažu čije su vrijednosti osnova i opravdanje postojanja tog kolektiva. Shvaćanje da se mora brinuti o nečemu o čemu se ovisi sasvim je prirodno i logično, ali na žalost rijetko gdje i prisutno. U tom je pogledu H. P. „BRELA” jedan od izuzetno pozitivnih primjera.

Istodobno ljudi iz tog poduzeća, premda zaljubljeni u svoj krajolik i saživljeni s prostorom na kojem borave, nisu „sveznajući” kad se radi o njemu, a to je također vrlo rijedak primjer u našoj praksi. Programi i projekti razvoja povjereni su pomno biranim stručnjacima, naravno uz budnu pasku investitora. Imajući pozitivan odnos prema pejzažu, i povjeravajući rad stručnjacima, Breljani su stvorili okvire razvoja svojih prostora unutar kojih se već danas događaju razne novine i postižu izvanredni rezultati.

Jedan od zadataka cjelovitog sagledavanja funkcije i oblikovanja prostora Brela sigurno je i rješenje ulaza u taj prostor. U rješavanju tog zadatka moramo poći još sa ceste, ili čak više, negdje iz Švedske, Francuske ili neke druge bliže ili dalje zemlje odakle je naš potencijalni gost. On se, dovoljno obaviješten, možda već u svojoj zemlji odlučio da provede svoj godišnji odmor u Brelima, a možda će se odlučiti tek prilazeći Brelima, ako ga na to potaknemo na neki način.

Tako dolazimo do bitnog problema u rješavanju tog zadatka: koja obavještenja dati našem namjerniku, i na koji način, da on svoj automobil s „magistrale” skrene na sporedni put koji vodi u Brela? Kakvo je to obavještavanje i animiranje na cesti koje neće biti kao ovo dosad, likovno uglavnom nikakvo, nimalo specifično, nametljivo pejzažu i nefunkcionalno…

Taj je zadatak povjeren Vasku Lipovcu koji je prisutan na prostoru Brela još od prije realizacijom dekoracije u ulaznom prostoru hotela „BERULIA”. Shvaćajući umjetnost kao dio prostora i aktivnosti koje se na njemu odvijaju, taj umjetnik rješava taj zadatak na najbolji način. Naime, Lipovac ne rješava samo oblik koji će biti manje ili više dopadljiv, umjetnički vrijedan i saživljen s pejzažem… U suradnji sa stručnjacima poduzeća »DALMACIJAPROJEKT« iz Splita… Vasko Lipovac razvija jednu misao s kojom taj oblik prestaje biti samo skulptura na magistrali, pa postaje jedan sadržaj čiji je smisao vrlo složen.

Odustajanjem od pisanja bilo kakvih obavještenja na nekakvoj tabli uokvirenoj željeznim okvirom i nasađenoj na ravne ili kose noge, odmah je uočeno da problem nije samo u tome što je tabla i način na koji je „ukrašena” vrlo loše likovno rješenje, već i u tome što je to nefunkcionalno rješenje. Tako s tog oblika definitivno otpada tekst kao nepotreban, ali on dobiva nove funkcije. Bolje reći, oblikovanje i funkcija nastaju istodobno, i ta je sinteza u rješavanju zadatka značajan kvalitet…

Dobiveni oblik postaje simbolom Brela… Čitavo proširenje ceste na kojem se gost zaustavlja zapravo je jedna cjelina oblika iste misli, od kojih svaki ima svoju funkciju, sasvim specifičnu, ali u likovnom i funkcionalnom pogledu samo dio cjeline. Na taj način i glavni oblik — simbol Brela, nije samo to, već je i vidikovac s pogledom na cijela Brela. Ogradni stupovi parkirališta, klupe, bazen s vodoskokom i bazen s pijeskom… istodobno su i skulpture.

Citiranje

Jerko Rošin, Jakša Fiamengo. „Uz rješenje informativnog punkta hotelskog poduzeća »Brela« Vaska Lipovca”. Nedjeljna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija, Split, br. 157, 12. svibnja 1974., str. 14. 12.05.1974.. Vasko Lipovac — Bibliografija i digitalni arhiv. VL-BIB-1974-ROSIN-BRELA. https://arhiva.vaskolipovac.hr/bibliografija/1974-rosin-informativni-punkt-brela/