članak, okrugli-stol, izvještaj / 17.06.2013.
Okrugli stol: Vasko Lipovac i njegovo doba (Jedra Boke, 2013.)
Prijepis i tekst zapisa
PREUZIMANJE DOKUMENTA
- Povezana izložba: Akademski slikar i kipar Vasko Lipovac vraća se doma (Pomorski muzej Crne Gore Kotor, 15.05. – 10.06.2013., ref.
EXH-0638, slugkotor-povratak-doma-2013)
SAŽETAK
Opsežan tematski blok časopisa Jedra Boke (Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru) posvećen stručnom okruglom stolu Vasko Lipovac i njegovo doba od 10. lipnja 2013. Publikacija donosi cjelovita izlaganja povjesničara umjetnosti i arhitekata (Joško Belamarić, Tadej Glažar, Aleksandra Kapetanović, Slavko Dabinović) te foto-kroniku zatvaranja i transporta izložbe natrag u Split.
INTEGRALNI TEKST
P
oslednjeg dana trajanja izložbe Akademski slikar i skulptor Vasko
Lipovac se vraća doma, 10. juna, u Palati Grgurina je u prisustvu
umjetnikove supruge Milenei sinova Mariai Rankaodržan Okrugli
sto pod nazivom Vasko Lipovac i njegovo doba. Skup su organizovali
naš Pomorski muzej i udruženje Vasko Lipovac - VALiz Splita.
O velikom vajaru, slikaru i grafičaru, jednom od najvećih bokelj-
sko-dalmatinskih umjetnika na skupu su govorili akademik Tonko
Maroević, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, likovni i
književni kritičar, doc. Tadej Glažarsa Fakulteta za arhitekturu u
Ljubljani, književnik iz Splita Ante Tomić, Tijana Čađenović, sek-
retarka Sekretarijata za kulturu Opštine Kotor, Vaskov prijatelj
mr Jovan Martinović, Mario Lipovac, sin Vaska Lipovca, istori-
čarka umjetnosti Radojka Abramović,te direktorica Pomorskog
muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević.
Publiku i porodicu Vaska Lipovca pozdravila je i direktorica Po-
morskog muzeja mr Pejaković Vujošević. Ona je zahvalila porodici
Lipovac koja je, podarivši lijepu izložbu, omogućila evociranje
uspomene na Kotoranina i Splićanina Vaska Lipovca.
Govoreći o Lipovcu i njegovom djelu, akademik Maroević, član
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, je kazao da je Lipovac
sretna figura modernog umjetnika.
Tadej Glažar govorio je o Vaskovom radu i prezentaciji njegovih
djela u javnim prostorima i kazao kako bi ih u Kotoru trebalo više
prezentovati, te da je izložba u Pomorskom muzeju u tom smislu
dobar početak.
Pisac Ante Tomić portretisao je Lipovca i njegovo djelo kazavši
da je kod Lipovca volio njegovo suzdržano građanstvo, taj fini svijet
njegovih skulptura i njegovih slika.
O poznanstvu sa Lipovcem, njihovim studentskim danima prove-
denim u Zagrebu i druženju u Kotoru govorio je mr Jovan Marti-
nović. On nam je svima ostavio ogromno, neizmjerno bogatstvo
svoje neprevaziđene umjetnosti za užitak našim očima i smirenje
našim dušama. Svi treba da smo ponosni što smo živjeli u njegovom
vremenu, što smo imali čast da se nazovemo njegovim prijateljima i
poštovaocima – rekao je Martinović.
Tijana Čađenović govorila je o saradnji dva mediteranska grada
– Kotora i Splita – kroz projekat Evropska prijestonica kulture za
- godinu,koji kroz taj projekat pokušavaju zaštititi materijalnu
i nematerijalnu kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a.
Mario Lipovac zahvalio je svima na prisustvu i najavio da će se
saradnja sa Pomorskim muzejom nastaviti. Treba zbilja da se po-
trudimo i nastavimo sa prezentacijama Vaskovih djela, da ta djela i
dalje žive. I zato vam svima hvala– rekao je Mario Lipovac.
Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti i kustos u Pomorskom
muzeju prezentirala je detaljno radove Vaska Lipovca.
Osim umjetnikove supruge Milene i drugog sina Ranka, skupu su
prisustvovali, Neno Srdelić, glumac iz Splita, Nikola Bukilica, pred-
sjednik Skupštine opštine Kotor, Anton Belan, generalni vikar kotor-
ske Biskupije,Andro Radulović, direktor Javne ustanove Muzeji Ko-
tor i drugi javni poslenici. (Nastavak na stranama 4, 5, 6 i 7)
Jedra BokeJedra Boke
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
KOTOR Jun 2013.
NA ZATVARANJU IZLOŽBE NAŠEG POZNATOG SUGRAĐANINA U PALATI
GRGURINA ODRŽAN OKRUGLI STO SA TEMOM
Vasko Lipovac i njegovo dobaVasko Lipovac i njegovo doba
Učesnici Okruglog stola Vasko Lipovac i njegovo doba 10. juna u izložbenom prstoru na prvom spratu palate Grgurina: doc. Tadej Glažar,
Tijana Čađenović, Radojka Abramović, akademik Tonko Maroević. mr Jovan Martinović, književnik Ante Tomić i Mario Lipovac
Fotografija: D. Brdar
T
okom prvog dana trodnevne posjete Crnoj Gori, 19. juna, Pomorski muzej Crne
Gore Kotor posjetio je Princ Albert II od Monaka, vladar Kneževine Monako. U
lijepo zdanje Palate Grgurina princ Albert II je došao u pratnji princa Nikole Petro-
vića, gradonačelnice Kotora Marije Ćatović, Irene Radović, ambasadorke Crne Gore
u Parizu, Bernara Fotrijea, potpredsjednika i generalnog direktora Fondacije Princ
Alabert II od Monaka, Tanjom Turken Spičanović, potpredsjednicom Fondacije Petrović
Njegoš, i drugih zvanica.
U holu barokne palate visoke goste je pozdravila direktorica Muzeja mr Mileva
Pejaković Vujošević. Ona je princu i ostalim članovima njegove pratnje bila vodič
kroz Muzej uz pomoć Dolores Fabian, prevodioca i saradnice našeg muzeja.
Nakon obilaska Muzeja, Albert II od Monaka je u salonu Florio našeg muzeja pris-
ustvovao potpisivanju ugovora o partnerstvu između njegove i Fondacije Petrović
Njegoš, koje su se dogovorile, kako su objavili mediji, da djeluju zajednički i pružaju
podršku projektima u njihovim zajedničkim oblastima i razmjenjuju iskustava. Sporazum
su u ime fondacija Petrović Njegoš i Princ Albert II od Monaka, potpisali Tanja Turken
Spičanović i Bernar Fotrije.
Kada je taj dio posla bio obavljen Albert II od Monaka upisao se u Knjigu utisaka
našeg muzeja u koju je zapisao: Veoma sam zahvalan osoblju Pomorskog muzeja u
Kotoru na njihovom dočeku, kao i na ugodnoj posjeti baroknoj palati i njenim dragoc-
jenostima. Potpisivanje ugovora između moje fondacije i princa Nikole Petrovića Njegoša
nije mogao naći ljepše mesto.
Potom je na terasi Palate Grgurina priređen koktel gdje su dva princa dala izjave
medijima. U kratkom obraćanju novinarima, princ Albert II je istakao da mu posjeta
Kotoru u okviru specijalne posjete Crnoj Gori, pričinjava veliko zadovoljstvo.
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
Jedra Boke je mjesečna publikacija
Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru
Jun 2013. godine
Direktor Pomorskog muzeja
mr Mileva Pejaković Vujošević
Prijatelji i saradnici
Prof. dr Anton Sbutega
Prof. dr Gracijela Čulić
Prof. dr Milja Radulović
mr Stevan Kordić
Don Anton Belan
Prof. dr Milenko Pasinović
Antun Tomić
Milan Sbutega
Zoran Radimiri
Željko Brguljan
Petar Palavršić
Radojka Janićijević
Ilija Mlinarević
Jelena Karadžić
Slavko Dabinović
Milica Vujović
Smiljka Strunjaš
Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje
Drago Brdar
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru
Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000
Telefon: +382 (0) 32 304 720
Fax: +382 (0) 32 325 883
Website: www.museummaritimum.com
e-mail: pom.muzej.dir@t-com.me
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao
je postepenim razvitkom prvobitne zbirke
Bratovštine “Bokeljska mornarica”, utemel-
jene oko 1880. godine, koja je od 1900.
godine otvorena za javnost, a 1938.
godine preuređena i otvorena na prvom
spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne
palate plemićke porodice Grgurina iz
početka XVIII vijeka, koja je od 1949-
- godine kompletno restaurirana i
adaptirana za potrebe Muzeja.
Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u
Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice
na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,
njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupl-
janje, čuvanje i predstavljanje naše bogate
pomorske tradicije i kulturne baštine.
Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija
za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej
sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na
te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih
moreplovaca, umjetnika, brodograditelja,
zanatlija, državnika i diplomata, posred-
nika između istoka i zapada.
Pomorski muzej je institucija kulture
Republike Crne Gore.
Jedra BokeJedra Boke
Princ Albert II od Monaka u Pomorskom muzeju
Princ Albert II u pratnji gradonačelnice Kotora Marije Ćatović (desno) pozdravlja
se sa direktoricom Muzeja po ulasku u Palatu Grgurina; Gosta iz Monaka u Muzeju su
dočekali crnogoski princ Nikola Petrović i Tanja Turken Spičanović, potpredsjednica
Fondacije Petrović Njegoš
POSJETEPOSJETE
Fotografija: Internet sajt Opštine Kotor Fotografija: Studio Parteli
Princ Albert II u pratnji princa Nikole Petrovića, ambasadorke Crne Gore u Francu-
skoj Irene Radović (prva lijevo), gradonačelnice Kotora Marije Ćatović (prva desno),
sa prevodiocem Dolores Fabian razgleda eksponate na prvom spratu Muzeja
Srećan sam zbog potpisi-
vanja Ugovora o saradnji
sa Fondacijom Princ Nikola.
Nadam se da je ovo prvi
korak partnerstva, razmjene
ideja i dobre prakse u okvi-
ru različitih oblasti koje sa
bave životnom sredinom ,
kazao je princ Albert, pre-
cizirajući da je cilj ugovora
potpisanog u Pomorskom
muzeju zaštita životne sre-
dine u oblasti Mediterana,
a posebno pokušaj da se
zaštiti Skadarsko jezero i
pelikani kao ugrožena
vrsta ptica.
Princ Nikola Petrović je
izrazio zadovoljstvo prvom
posjetom princa Alberta.
To je za Crnu Goru dobar
znak i dan za istoriju. Srećan sam što sarađujemo u oblasti
ekologije. Princ Albert je od onih koji se lično angažuju u cilju
očuvanja prirode, a naročito mora, što je za nas jedna od naj-
važnijih stvari. Siguran sam da
ćemo u budućnosti raditi i druge
projekte i lično ću se u tome
angažovati, poručio je crnogor-
ski princ Nikola Petrović.
Princ Albert II od Monaka u
Kotor je stigao jahtom iz Tivta,
odakle je započeo svoju pos-
jetu. Poslije kraćeg zadrža-
vanja u luksuznoj marini Porto
Montenegrojahtom se uputio
ka peraškim ostrvima Gospa
od Škrpjelai Sveti Đorđe,
gdje je goste pozdravio mon-
sinjor don Srećko Majić.
U Kotoru na rivi princa je dočekala gradonačelnica Marija
Ćatović, nakon čega je uslijedio obilazak katedrale Sv. Tri-
puna gdje ga je dočekao kotorski biskup monsinjor Ilija Ja-
njić. Visoki gost odatle se uputio u Pomorski muzej.
O posjeti Alberta II Crnoj Gori, Kotoru i Pomorskom muzeju u
francuskom dnevniku Nice Matin objavljen je izvještaj u kome
se, pored susreta koje je suveren Monaka imao sa državnim
vrhom Crne Gore, navodi i njegov boravak u Kotoru, obilazak
Pomorskog muzeja, te susret sa njegovom direktoricom.
3Jedra Boke - jun/2013
POSJETEPOSJETE
Bernar Fortije i Tanja Turken Spičanović potpisuju ugovor u prisustvu princa Alberta II i princa Nikole Petrovića u salonu Florio-
Vizin (lijevo); Suveren Monaka upisuje se u Knjigu utisaka (desno) poslije čega je na terasi Palate Grgurina dao izjavu za medije
(dolje lijevo); Stranica iz dnevnika Nice Matan o posjeti Alberta II Crnoj Gori
Fotografija sa direktoricom
Pomorskog muzeja mr
Milevom Pejakovič Vujoševič
Poruka u Knjizi utisaka
G
ovoriti o Vasku Lipovcu u
vašoj sredini je možda,
kako bi se reklo: Nositi sove u
Atenu. Međutim, čini mi se da
mi koji smo ga pratili iz dru-
gih sredina možemo bolje
ocijeniti kako on sintetizira,
na neki način amblematski
predstavlja vašu sredinu u
njezinoj povjesti i u njezinoj
suvremenosti.
Mislim da je Vasko Lipovac sretna figu-
ra modernog umjetnika, čovjeka koji je
shvatio suvremenost kao reduktivnost,
kao sinteznost, kao lapidarnost, kao
pročišćenost, a s druge strane, kao oso-
ba, kipar, slikar, umjetnik impregniran i
produhovljen upravo onim što mu je mo-
gla dati sredina romanike, gotike, tradi-
cije, pomorstva, ljepote, prirode - opore,
s jedne strane, a nježne, s druge. I upra-
vo ta sinteza koju Boka u sebi nudi, a
Kotor ponajviše, čini mi se da je u Vasku
Lipovcu našla izvanrednog interpreta,
tumača, čovjeka koji je svoje doživljaje
djetinjstva znao uobličiti u jedan suvre-
meni izraz koji je figurativan ali koji u
sebi nosi upravo sposobnost pročišćenja i
redukcije karakteristične za modernu
umjetnost.
Vasko je bio bez predrasuda u figura-
ciji u vremenima kada se figuracija uopće
nije pratila. Kroz apstrakciju i kroz re-
dukciju došao je do svojih sjećanja, do
svojih uspomena do figura i portreta, do
likova i ambijenata svoje sredine. Kada
je počeo raditi za hotele, ka-
da je počeo raditi neke dru-
ge zadatke, za ilustracije za
opremu knjiga, uvijek se po-
čeo sjećati svojih ishodišnih
slika: svoga zaljeva, svoga
zavičaja, svojih starih teta i
barbi, svojih kapetana i udo-
vica, na neki način sjetio se
života i znao je reagirati,
znao je to napraviti na način
koji nije banalan, koji nije ilustrativan,
koji nije sladunjav, koji u sebi nosi senti-
menate koji mogu opteretiti i teret ili
prtljagu emocija, ali na način moder-
nog umjetnika koji od svega izabira
ono bitno, koji znade i karikaturu, ako
treba, na neki način pripitomiti, karika-
turu učiniti, reklo bi se - nostalgičnom,
sjetnom, katkad se narugati da to ne
bude patetičano, da bude realan na
neki životan način.
Ta životnost ga i karakterizira i čini se
da otkada je pronašao svoje uporište, s
jedne strane, u životu koji je proživio, a s
druge, u ambijentu svoje sredine – u
ciboriju kotorske katedrale, u diptisima,
u triforama, u gotičkim zgradama, u pa-
lačama, u svemu skupa je na neki način
znao to odigrati, čak u smislu fine tradi-
cije zanata, umjeća, umjetnosti, a koja
nije samo pretenciozna nego je isto tako
oblikovanje. Reklo bi se, da mu je Kotor
sa svojom likovnom baštinom ponudio
mogućnost da vidi šta su zlatni relikvi-
jari, šta su srebrne pločice i sve su to
OKRUGLI STOOKRUGLI STO
4 Jedra Boke - jun/2013
(Nastavak sa strane 1)
U kotorskom Pomorskom muzeju 26.
juna boravila je ekipa nautičkog televiz-
ijskog kanala Nautical channel, sa novi-
narom Endrju Milerom (Andrew Miller)
U naš muzej stigli su posredovanjem
tivatske marine Porto Monetenegro. O
istoriji pomorstva na prostorima Boke
Kotorske za ovoj kanal govorio je naš
saradnik Tomislav Bonić.
Besjeda akademika TONKA MAROEVIĆA
Vasko Lipovac i njegovo doba
POSJETEPOSJETE
Za potrebe Turističke organizacije
Kotora 13. juna u našem muzeju snimala
je još jedna ekipa. Na terasi Palate Gr-
gurina 4. juna priređen je koktel po-
vodom donatorske večeri biblioteci u Do-
broti, a 5. i 7. juna posjetili su nas ame-
rička vojna delegacija i grupa turopera-
tora. Na terasi na prvom spratu je 24.
juna održana konferencija za štampu po-
vodom završetka festivala Kotor Art.
U junu su nas posjetile slijedeće đačke
ekskurzije:
Osnovna škola Maksim Gorki - Podgo-
rica i osnovna škola iz Rožaja (3. jun);
Osnovna škola Pavle Rovinski -
Podgorica, osnovna škola iz Gradiške i
osnovna škola iz Banjaluke (4. jun);
Osnovna škola iz Bara i studentska
grupa iz Azerbejdžana (5. jun); Osnovna
škola iz Bijeljine, Osnovna škola Sveti
Sava i Osnovna škola iz Bijeljine (6. jun);
Osnovna škola iz Nikšića (9. jun); Škola
iz Gornje Zete, Osnovna škola Sokolac -
Republika Srpska, Osnovna škola Jovan
Jovanović Zmaj, Banja Luka (11. jun);
Osnovna škola iz Kostajnice (12. jun);
Osnovna škola Ivan Vušović iz Nikšića
(16. jun); Srednja škola iz Zaprešića kod
Zagreba (19. jun).
Mr Mileva Pejaković Vujošević pozdravlja učesnike i prisutne na Okruglom stolu
Vasko Lipovac i njegovo doba, u prostoru na prvom spratu Pomorskog muzeja u Kotoru
skupa, na neki način, mogućnost da se
život oblikuje, da se pretvori u znak.
I Vasko se Kotoru odužio kao niko dru-
gi, čini mi se, osobito sa nizom preljepih
reljefa. Njegovi reljefi u hotelu Fjord, na
vratima crkve Blažene Ozane, to je čitav
život ove sredine, od kotorske mornarice,
do Vizina ili škole Marka Martinovića…
A možda je najznačajniji njegov reljef,
reljef kotorskog potresa. U njemu je
Vasko uspio sintetizirati volumen, kubič-
nost, čvrstoću oblika, s jedne strane, i di-
namizam nečega što se raspada, s dru-
ge. Dakle, jednu, široku, rekao bih, tre-
nutačno statičnu figuralnu kompoziciju
učinio je dinamičnom sa elementima pri-
rode koja je prisutna. Kombinirajući up-
ravo njegov pogled na Boku Kotorsku,
gledajući je skulpturalno umišljeno, kao
pročišćenu na svoje osnovne elemente,
kako je naravno tu da je osjeti i proc-
jeni, stvarao jedan bitni triptigon, reklo
bi se strkturalni, a da nijedna kamena
litica, hrid nije rađena deskriptivno, ne-
go sa osjećajem da je ponovo gradi, da
je gradi iz njezinih gradivnih elemenata,
strkturnih elemenata. To je mišljenje
konkretnoga umjetnika, modernog um-
jetnika koji u svakoj stvari traži ono bit-
no, traži onaj sustav po kome će izgra-
diti nešto što je bitno, što je stimulans
da gradi, da interpretira na svoj vlasti-
ti način.
Vasko Lipovac je umjetnik velike dija-
kronije osjećaja, reklo bi se, svih slojeva
prošlosti. Na njima je mogao raditi sa
perspektivom suvremenosti i na neki na-
čin reinterpretirati je. U toj slojevitosti, u
tom bogatstvu tradicije čini mi se da je
njegova specifičnost, da je njegova sna-
ga. To mu je mogla dati upravo sredina
iz koje potiče, koja ga je odnjegovala.
Ili ta sinteza. S jedne strane, to je Aka-
demija primjenjene umjetnosti kao pola-
zište, a s druge strane emocionalno po-
lazište utemeljeno duboko u mediteran-
skoj tradiciji. To je jedan spoj koji je ne-
ponovljiv u Hrvatskoj i u okvirima ovoga
kraja i koji daje jedan specifičan trag.
U Splitu je s pravom prihvaćen. Čini se
kao jedan od bitnih umjetnika, umjetnika
koji živi s jedne strane na elitnoj razini,
kao umjetnik dostojan svake pažnje, a s
druge - na nivou percepcije u kojoj se
ljudi prepoznaju, u kojoj njegove kipove,
njegove slike doživljavaju kao dio vlasti-
tog života. Ta sposobnost, čini mi se, to
je ona primjenjena umjetnosot, umjetnost
koja proističe iz života, izašla iz tog živ-
ota da bi se u njega vratila, da bi pob-
jedila sa onim što se zove empatija, što
se zove recepcija. To je Vasku, kao malo
kome u 20. i 21. vijeku uspelo.
Čini mi se da je on jedan od rijetkih
umjetnika koji na prostornoj, dostojan-
stvenoj razini može živjeti među suvre-
menicima, među običnim ljudima sa
težinom, koju mu je dala vlastita sredi-
na, sredina kojoj se on odužuje. Ali, čini
mi se da je znakovito i to da i ta sredi-
na osjeća potrebu za umjetnikom poput
Vaska Lipovca, da bude na neki način
znak kontinuiteta i trajanja, da bude
simbol prometejskog trajanja koje nas
mediterance s pravom hrani i hrabri. A
Vasko Lipovac je jedan od aduta u tom
našem uvjerenju.
Hvala na pažnji.
N
ajpre bih želio da se zah-
valim obitelji Lipovac i ko-
torskom muzeju na ljubaznom
pozivu da učestvujem na ovom
skupu.
Naslov mog kratkog preda-
vanja ili možda osvrta, nekih
misli, nekih ideja je Vaskova
skulptura, odnosno Vaskov rad
u javnom prostoru. Vaska sam
upozna prije 10 godina a po-
vod je bio moje prijateljstvo sa Rankom
Lipovcem. Imao sam čast da više puta
budem u njegovom ateljeu, da razgo-
varamo. No, i prije prvog susreta sa
Vaskom bio sam u kontaktu sa njegovim
skulpturama. Znao sam da je te skulp-
ture uradio on, ali ga nisam lično poz-
navao. Taj utisak je bio jako bitan za
kasnije moje dolaske i za rad na fakul-
tetu gdje sam više puta pokušao
pokazati studentima Vaskov rad i dobio
sam jako dobre odazive sa ekskurzija-
ma po Dalmaciji, u javnim prostorima.
Ovdje moram da ukažem na jednu raz-
liku: javni prostor nije samo otvoreni pro-
stor - trgovi i ulice, nego i prostori hotela,
prostori gdje se može ući. To su hoteli u
malim sredinama, ne u velikim. Takav je
na primjer hotel Maestralu Brelama kod
Makarske gdje postoji jedno druženje
lokalnih ljudi, gdje se u javnom prostoru
tog hotela obavljaju odre-
đene manifestacije. Taj hotel
je nastao šezdesetih godina i
djelo je četvorice arhitekata.
Naravno tu je Vasko Lipovac,
među nekoliko umjetnika koji
su prezentirani u tom hotelu,
odigrao jako veliku ulogu.
Kod samog ulaza dosta ne-
nametljivo su postavljena nje-
gova tri reljefa koja, gledajući
sa različitih strana daju različite asocijaci-
je, različite konotacije.
Druga, meni možda bliža intervencija u
arhitekturi i urbanizmu - u vezi čega se
uvjek postavlja pitanje kako skulpturu
sastaviti sa arhitekturom - a što je jedno
od vrhunskih primjera u urbanoj arhitek-
turi i modernoj skulpturi gdje je ta sinteza
došla do izražaja. Radi se o jednom pa-
viljonskom objektu na plaži, zapravo go-
tovo na samoj plaži, gdje je unutra bife,
bistro, kafić, gdje se, za one koji nisu
skloni ležati na plaži ili su manje aktivni
na letovanju, na samom plafonu nalaze
skulpture-plivači. Na priloženoj slici je i
dokaz: jedan manje aktivan kupač koji
uživa u tom ambijentu pored suhozida i
Vaskovih skulptura.
Moram reći da su skulpture u javnom
prostoru jako bitne. Mislim da je prema-
lo pažnje, premalo pozornosti dano tom
vidu u arhitekturi i urbanizmu. Znamo iz
istorije kako se skulptura, taj umjetnički
rad, inkorporira preko crkava, preko
palata u svakodnevni život stanovnika.
Vasko Lipovac je u tom smjeru bio pro-
duktivan. On je i u Splitu, kada se gra-
dio Split III samoinicijativno dolazio
tamo i stavljao modele jedan prema
jedan, već gotove skulpture moglo bi se
reći, da bi ljudima pokazao kako je
moguće humanizirati inače jako velika
stambena naselja.
Na Rivi takođe. Naravno ne samo ka-
da je ona bila renovirana, jer to nije
bilo prvi put kada je on pokazao mo-
gućnosti humanizacije, mogućnosti uno-
šenja u taj prostor humane mjere za
stanovnika, za čovjeka.
Zatim Korčula, hotel Marko Polo. To je
jedna arhitektura na kraju moderne,
dosta velikog mjerila koja se uspjela
uključiti u atmosferu. Vasko Lipovac je u
tom hotelu uključen sa nekoliko radova.
Po meni je najatraktivniji ulaz pored re-
cepcije u hotel, gdje vas pozdravlja
zlatna ploha, sa tim simbolima turizma,
ali ne samo turizma, već naše kulturne
baštine, svjetske kulturne baštine, koja
je tu zajedno sa malim skulpturama
nešto kao kineski zid, kao Moskva… A
sve je jednostavno napravljeno. Fizički i
finansijski sve su to praktične intervenci-
je, naravno sa velikim duhom umjetnika
koji je to radio.
OKRUGLI STOOKRUGLI STO
5Jedra Boke - jun/2013
Besjeda doc. TADEJA GLAŽARA
v
asko Lipovac i ja poznavali
smo se, sretali se, ali nismo
se puno družili. Među nama je
postojala velika razlika u godi-
nama da bi smo se mogli družiti.
Kada bi smo se sretali on me
je lijepo primio, uljudno smo šut-
jeli idućih pola sata a potom
smo vrlo malo pričali. Ja bih ne-
što rekao, on je gledao, ja sam zapit-
kivao, na pitanja sam dobijao vrlo škrte
odgovore koje sam sâm dopunjavao. Ali,
među nama je negdje postojala dobra
komunikacija i koliko god nas je puno
toga djelilo bili smo vrlo bliskih stavova.
Sjećam se kako je reagirao kada sam
mu u prvom susretu postavio jedno ču-
dno pitanje. A pitao sam ga: Je li vama
interesantno da ste vi reakcionaran um-
jetnik. On se prvo malo štrecnuo kada je
čuo tu strašnu političku riječ – reakciona-
ran – što je vrlo nelagodno čut kad živi-
te u revolucionarnim vremenima, a mi i
sada živimo u revolucionarnim vremeni-
ma da je dobro biti reakcionaran. Nje-
mu se to ipak dopalo. Mislim da je to
riječ koja dosta dobro opisuje to što je
njegovo djelo i što je bio on sam.
Kod Vaska sam ja volio to neko suz-
držano građanstvo, taj fini svijet njegov-
ih skulptura, njegovih slika. Za ilustraciju
slijedeće je dosta dobro. Jutros sam u
prizemlju Muzeja gledao njegove rel-
jefe, gdje je u prvom planu prikaz ne-
kakve pomorske bitke. Možemo zamisliti
kako u stvarnosti nasilno izgleda takva
bitka kad se ljudi mlate sabljama, ma-
čevima, kopljima, šiljcima, sav taj užas, a
Vasko je od svega toga prikazao ne-
kakve debeljuškaste muškarce koji se
nešto koškaju. To se meni jako sviđa, da
je on taj užas očistio od nasilja i ostavio
zapravo – jedan meki pristup. To je nje-
gov ljepi hedonistički svijet,
to zadovoljstvo tijela koje
je on uhvatio kada bi slikao
te bucmaste, te debeljuška-
ste ljude kod kojih vidite
točno tu radost tijela, tu
odu užitku koju je on vidio u
svemu i u tome lijepom
sitom spokoju koju je imao. To je ta vri-
jednost makar se ona nekima ne čini
kao umjetnička vrlina.
Volim dakle taj Vaskov buržujski svijet
u kojem se jede iz porculanskih tanjura i
sa srebrnim priborom koji se glanca pe-
pelom. Svijet normalnosti kojeg treba
sačuvati i u nekim krvavim, strašnim vre-
menima, sačuvati te nedjeljne ručkove i
šetnje iza objeda. To je bila velika Vas-
kova vrlina. I to kako je uvijek bio op-
rezan i obazriv i što je znao da nema ni
svetosti, ni slave u tim krvavim barjaci-
ma. I to da je on prihvaćao svakoga. To
je bila velika vrlina, reakcionarna vrlina
Vaska Lipovca. I zapravo taj mir i spokoj
kojim zrače njegovi bucmasti likovi, to je
ono što nam treba. To je ujedno i njegov
najpoznatiji ciklus, ciklus kojim se bavio.
Ta Nedjelja 1938, ti ljudi koji šetaju u
tom zatišju, u tom predahu.
Bio je divan trenutak kada se na plo-
čnik postavljalo Vaskovo Plavo stablo
ispred njegovog ateljea, pod kojim sam
vidio cio moj Split. Tu sam vidio i da je
Vasko neka tajna lozinka našeg svijeta u
kome želim živjeti pristojno, a živimo u
nekakvim sebičnim, gramzivim, nasilnim,
nepristojnim vremenima. Našli smo se
pored djela jednog vrlo pristojnog, jed-
nog delikatnog umjetnika i tada sam na-
pisao da smo se okupili kod Vaskovog
Plavog stabla kao da smo se željeli ispod
njega sakriti od svog tog nasilnog i straš-
nog svijeta. Zato mislim da on i danas
živi s nama i da nam je dan-danas po-
treban više nego ikad. Hvala.
z
ahvaljujući se u kratkom obraćanju
svima koji su doprinjeli da se održe
izložba i Okrugli sto u Pomorskom mu-
zeju Vaskov sin – Mario Lipovac je oci-
jenio da je to samo početak nečega
što će se nastaviti. Kasnije za tivatski
Radio Dux je rekao kako je veoma za-
dovoljan recepcijom sveukupnog umjet-
ničkog djela svoga oca u Kotoru:
Vidi se da to djelo živi među ljudima.
Ovdje još ima jako puno Vaskovih pri-
jatelja i poznanika, a ima puno i memori-
je i toplih osjećaja uz ta dijela, tako da
dijelo svakako živi. To je jako ljepo. Ono
s čime možda mi kao nasljednici tog fun-
dusa nismo zadovoljni
to je što ukupnost tog
fundusa ne možemo
prezentirati kako
treba jer nema-
mo pravi prostor
za to. Napravili
smo jedan idejni
projekat kako bi
izgledala mogu-
ća galerija
Vaska u Splitu ali
za to treba dosta sredstava, još dodat-
nog truda. Ipak, ne odustajemo od to-
ga. Kotor je značajan kao Vaskova in-
spiracija i rodni grad i snažna veza.
Ima i puno djela koja se nalaze u Ko-
toru tako da sve što radimo, sve što
planiramo je vezano uz Kotor podjed-
nako kao i za Split.
(nastavak sa strane 5)… Sad dolazimo
na javni prostor i skulpturu u javnom
prostoru koje nisu postavljene u javni
prostor zauvjek nego se one tu postavl-
jaju na neko vrijeme, kao što je to rađe-
no sa njegovim biciklistima u Splitu po-
četkom devedesetih, a potom ove godi-
ne kada su ponovo iznjeti iz ateljea i
stavljeni vani povodom otvaranja Za-
padne obale. Na slici se vidi da su pro-
laznici, stanovnici Splita, interaktivno
surađivali sa skulpturom i to je nastalo
spontano. Tu je bio najviši stupanj inter-
akcije, gdje prolaznik ili čovjek koji je tu
došao sa namjerom, sudjeluje u
dinamičnoj skulpturi spontano.
Htio bih da pomenem da Vaskovo
Plavo stablo stoji na mjestu u blizini atel-
jea gdje je stajalo pravo stablo, koje je
završilo svoj život. Atelje je pomaknut na
desnu stranu. Sav taj prekrasan post-
humni rad obogaćuje javni prostor i nar-
avno obogaćuje ulazak u atelje koji je
više-manje otvoren ljudima. Jako poz-
dravljam tu ideju obitelji Lipovac koja
omogućuje Splićanima i drugima da vi-
de Vaskov rad. Nekom iz Ljubljane ko
dolazi u Split uvijek kažem da obavezno
vide atelje. Prepun je odličnih radova
pa bih se i ovom prilikom obitelji Lipo-
vac zahvalio na mogućnosti za doživlja-
vanje Vaskovih skulptura u ateljeu.
Dodao bih samo još da sam prošle
godine prvi puta bio u Kotoru i da sam
bio počašćen ljudima, gradom. Narav-
no vidio sam vrata crkve Blažene
Ozane. Ostavila su veliki utisak na me-
ne. Nažalost, nisam vidio crkvu Svetog
Dujma jer je bila zatvorena.
Istakao bih takođe, da ako grad ima
snage, da bi ljudi koji žive ovdje trebalo
naći načina da Vasko Lipovac bude više
prezentan u javnom prostoru na neka-
kav način. Naravno, ovo je velika izlož-
ba i dobar početak ka tome i mogu da
obećam da ću vas podržati u tom nasto-
janju i dati bilo kakvu pomoć prezenta-
ciji tih radova.
OKRUGLI STOOKRUGLI STO
Besjeda književnika ANTA TOMIĆA
Riječ MARIA LIPOVCA
NAPOMENA: Besjede naših sugrađana mr Jovana Martino-
vićai Radojke Abramovićobjavićemo u Jedrima Boke za jul.
OKRUGLI STOOKRUGLI STO
FOTO ALBUM: Po završetku
Okruglog stola na terasi Pa-
late Grgurina upriličili smo
prigodno osvježenje za sve
prisutne. Tu je bilo ugodnog
druženja, a kamera je zabi-
lježila razgovor doc. Tadeja
Glažara i Maria Lipovca sa
Aleksandrom Kapetanović
iz NVO Expeditio (fotografija
1). Svoje susrete na terasi
imala je i Vaskova supruga
Milena (fotografija 2). Sju-
tradan je u Muzeju uslijedilo
veliko pakovanje eksponata
izložbe Akademski slikar i
skulptor Vasko Lipovac.
Najprije su upakovane skulp-
ture a potom su na red došla
i velika platna (fotografija
3). Transport eksponata do
kombija koji je sve trebalo
do vrati u Split, obavljen je
sa dva tricikla, kako se to
radi uskim kotorskim ulicama.
Iz Palate Grgurina prvo je
kre-nula Šjora Bepina i druge
skulpture (fotografija 4). Za-
tim su do kombija ispred
mosta na Škurdi prenjete sli-
ke (fotografije 5, 6 i 7) a
onda je na red došao i Šjor
Šime sa svojim velikim stopali-
ma i rukama, a bez lule. Dok
se sve to radilo, preko puta
Muzeja u kafiću Evergreen
razgovarale su stare prijate-
ljice Milena Lipovac i prof. dr
Gracijela Čulić. Kada su svi
eksponati smješteni u kombi,
sa prisutnim članovima
porodice Lipovac - Vaskovom
suprugom Milenom i sinom
Mariom - te sa Nenom
Srdelićem, oprostili smo se u
biblioteci Muzeja uručivanjem
prigodnih poklona (fotografi-
ja 10). Stariji Vaskov sin Ran-
ko koji je takođe bio prisu-
tan na Okruglom stolu, i gos-
podin Glažar Kotor su napu-
stili ranije tog dana. Na ras-
tanku se preostala splitska
ekipa fotografisala sa glavn-
im učesnicima u organizaciji
izložbe i Okruglog stola (fo-
tografija 11): Ante Tomić,
Jelena Karadžić, Mila i Ma-
rio Lipovac, mr Pejaković Vu-
jošević, Ilija Mlinarević, Ra-
dojka Abramović,Neno Sr-
delići Slavko Dabinović.
Fotografije: D. Brdar
8 Jedra Boke - jun/2013
Fotografije: D. Brdar
P
ovodom Dana državnosti Republike Hrvatske, 24. juna je u
Palati Grgurina održana je filmska promocija knjige Zbirka
oružja Muzeja grada Splita, autora Gorana Borčića, savjetnika
splitskog muzeja. Posjetioci ove virtualne izložbe kroz film, koji
traje nešto više od sat vremena, mogli su vidjeti istoriju i upo-
trebu eksponata. Osim Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor,
organizator promocije knjige, koja sadrži preko 1300 foto-
grafija oko 400 eksponata, bilo je i Hrvatsko građansko druš-
tvo Crne Gore.
Na početku ovog događaja direktorica Pomorskog muzeja Ko-
tor mr Mileva Pejaković Vujošević čestitala je gostima iz Hrvat-
ske praznik istakavši da ovakve promocije zbližavaju ljude, insti-
tucije i gradove. O knjizi su potom govorili njen autor i Branka
Bezić Filipovićiz splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika.
Naša zbirka oružja nije toliko velika brojčano, ali je izuzetno
velika po svojoj vrijednosti. To je treća zbirka po vrijednosti u
Hrvatskoj. Prikazani su izuzetno rijetki tipovi oružja, a kao
poveznica ovih krajeva sa Splitom i Dalmacijom postoje neki
tipovi vatrenog oružja koji potiču iz Boke, to se odnosi na puš-
ke, džeferdare, pištolje ledenice koji imaju oznake gdje su pro-
izvedeni u Crnoj Gori i predstavljaju izuzetno vrijednu kolekciju
– kazao je auto knjige Borčić.
Branka Bezić Filipović rekla je da tema starog oružja pove-
zuje sve naše prostore i dodala:
U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske odlučili smo
starim oružjem predstaviti grad Split. Zbirka oružja Muzeja
grada Splita je visoko ocijenjena u stručnim krugovima, a nakon
Beograda i Bitole (Makedonija) evo nas i u Kotoru. Ovo djelo
govori samo o sebi.
Citiranje
Jedra Boke, Slavko Dabinović. „Okrugli stol: Vasko Lipovac i njegovo doba (Jedra Boke, 2013.)”. Jedra Boke, Jedra Boke (glasilom Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor), jun 2013., str. 1–7.. 17.06.2013.. Vasko Lipovac — Bibliografija i digitalni arhiv. VL-BIB-2013-JEDRA-BOKE-OKRUGLI-STOL. https://arhiva.vaskolipovac.hr/bibliografija/2013-jedra-boke-okrugli-stol-vasko-lipovac/